Kamen je tu da ostane, a drevna tehnika da se naslijedi.
Dobro došli!
Ovdje vam predstavljamo upravo održanu pilot radionicu pa uživajte u slikama i autorskom tekstu!
Znanje nama granica a najvažnije je zadržati radoznalost koja hrani našu kreativnost
Vaš Mate Pribilović
Kamen ili kamen vapnenac je materijal koji je nastao taloženjem
vapnenačke tvari u geološkoj kori Zemlje, a koji sadrži najmanje 50% kalcijevog
karbonata dok ostatak čine primjese. Čisti vapnenac bijele je boje. Od minerala
željeza postaje žućkast ili crvenkast, a od ugljenite tvari tamnosiv do crn.
Kako bi kamen dospio u naše ruke prethodno ga je potrebno izvaditi,
eksploatirati ili kako to na otoku Braču kažu ubrati. Branje kamena je stari
izraz za proces vađenja kamenih blokova iz Zemljine kore, nalazišta mineralnih
sirovina iliti kamenoloma i to posebnim setom kovanih klinova koji se smještaju
u prethodno pripremljene rupe te uzastopnim udaranjem velikim batom dolazi do
željenog odlamanja kamenog bloka. Danas se taj proces izvodi lančanim ili žičnim
pilama koje režu velike blokove koristeći oštricu koja je načinjena od industrijskog
dijamanta u zrnu. No, i dalje se koristi izraz BRANJE KAMENA uvriježen kroz
generacije klesara. Sigurno znate da su naši stari gradovi nastali od
materijala Kamena, no možda i ne znate da se vještina koja je potrebna da bi se
kamen ubrao u kamenolomu i precizno ručno
isklesao te ugradio u objekt zove: TEHNIKA RUČNE OBRADE KAMENA I MONTAŽE.
Dvi tri riči o drevnoj tehnici ručne obrade kamena i njenoj primjeni:
sastoji se od klesarskog
seta alata i povezane vještine. Tehnika služi tomu da se nepravilan komad
kamena koji se prethodno ubrao u kamenolomu precizno iskleše s tolerancijom od
1 do 2 mm odnosno da se poravna svih šest stranica i tako dođe do potrebnih
dimenzija klesanca koji se potom ugrađuje na svoje mjesto u objekt u izgradnji.
Najbolji primjer tolerancije odstupanja zadanih dimenzija od samo 1-2 mm jesu kantuni
starih samostojećih objekata koji su upravo građeni od tako precizno isklesanih
klesanaca koji omogućuju da objekt dosegne visinu od 4-5 katova. Danas se taj pravilno oblikovani kamen dobiva strojevima za rezanje
navođenim CAD programom, dok se u drevna vremena dobivao tehnikom ručne obrade
kamena uz odstupanje od 1-2 milimetra kako smo prije opisali.
Dvi tri riči o tome zašto je poželjno da se ova tehnika
ručne obrade kamena naslijedi:
Siguran sam da vam se nametnulo pitanje zašto smatramo da je potrebno naslijediti ovu drevnu tehniku pored razvoja novih tehnologija? Odgovor na ovo pitanje nije jednoznačan ni jednostavan. Najjednostavniji odgovor bio bi da je ovu tehniku potrebno naslijediti da bi se moglo obnoviti crkve i ostale stare objekte zaštićene kulturne baštine. Međutim, to je samo dio odgovora. Drugi dio odgovora je još važniji, a proizlazi iz pitanja što će nam tehnika kad se sve obnovi? Odgovor na ovo hipotetsko, ali logično pitanje leži u upotrebi kamena u novogradnji što nam omogućuje zadržati identitet koji nas određuje. Primjer upotrebe Tehnike ručne obrade kamena u novogradnji jesu Dekorativne podne ploče
teksturom koja je estetski prihvatljiva (i s konzervatorskog aspekta) i zadovoljava tehničke uvjete za javne površine. Recimo i zašto je nužno očuvati identitet na jednom drugom primjeru. Zamislite situaciju da jednog dana nema više ribara na tržnici jer je riba dostupna u supermarketu, a službeno opravdanje glasi da se zbog promjene alata više ne isplati ribu loviti na tradicionalan način. E, sad se nameće pitanje zašto se potruditi savladati ovu fizički tešku tehniku kad nam danas strojevi potpomognuti CAD programima omogućuju isti rezultat na lakši način. Radi se o tome da jedan klesanac ne čini građevinu već su potrebne na tisuće komada isklesanog kamena i poznavanje klesarskih konstrukcija za koje je povijest pokazala da se ne mogu savladati bez razumijevanja tehnike ručne obrade kamena jednog klesanca nakon čega se stječe osjećaj „težine“ materijala kamena i povezane vještine obrade tehnikom ručne obrade kamena što je direktno povezano s trajnošću konstrukcije građevine novogradnje od kamena. Očuvanje Tehnike ručne obrade kamena pitanje je identiteta par excellence i tek ćemo uvidjeti njegovu važnost kroz manjak autentičnosti turističke destinacije u narednom periodu kad masovni turizam više neće biti dostatan.
KAMEN JE DIO NAŠEG MEDITERANSKOG IDENTITETA. AKO NEKAD
PODIGNETE KAMEN S TLA SJETITE SE, POVEZALI STE SE S 30.000 GODINA POVIJESTI
LJUDSKOG RODA, ČUVAJTE SE!
Udruga Kultura Stine
za unaprjeđenje klesarstva i povezane kulture življenja
www.kultura-stine.blogspot.com
Mate
Pribilović
099
529 85 38
Predsjednik
udruge, Klesarski tehničar-restaurator, Dizajner
